Roman Justejna Gordera Vita brevis, predstavljen kao prvi u kome nisu glavni
junaci deca, nastao je nakon Gorderovog citanja Ispovesti Aurelija Augustina u
kojima se pominje zena koju je Augustin voleo, sa kojom je ziveo i imao sina, a
potom je ostavio zarad odluke da zivi u celibatu. Zamisljajuci sudbinu te zene,
J. Gorder joj daje ime i pise njen odgovor na Ispovesti u kojem ona kritikuje i
osudjuje Augustina, podsecajuci ga na sve lepote ovozemaljskog zivota i cula,
velicajuci prvenstveno telesnu ljubav kao jednu od najlepsih bozijih tvorevina.
I kao sto je Gorder u Sofijinom svetu kroz detektivsku pricu o anonimnim pismima
zapravo predstavio istoriju filozofije, tako i u knjizi Vita brevis preko tople
i tragicne ljubavne price iz IV veka pred citaoce iznosi ozbiljnu filozofsku
raspravu o coveku i Bogu, o grehu, krivici, odricanju, spasu duse i filozofskom
nacelu Uzdrzanosti.
|
