Drugi tom cuvene trilogije istaknutog americkog istoricara... U pripovesti
punoj biografskih detalja vidimo Dantea, Cosera, Rablea, Servantesa, Sekspira i
druge velike stvaraoce predstavljene u kontekstu vlastitog doba. Bokacu je kuga
ponudila izazov da isprica stotinu prica koje do danas nisu zaboravljene.
Bruneleski je stvorio elegantnu kupolu katedrale u Firenci da bi spasao svoj
grad od sramote koju bi mu doneo nezavrseni spomenik. Mikelandjelov angazman u
Sikstinskoj kapeli ishod je namere njegovih takmaca da jednog neiskusnog
umetnika diskredituju dajuci mu nemoguc zadatak.
Velike stvaraoce nije obeshrabrivala prepreka - slepilo Miltona, osteceni vid
Preskota, Parkmana, Dzojsa, gluvoca Betovena, astma Prusta, dosada zivota
bankarskog cinovnika Eliota, ogranicenost drustvene uloge zene Virdziniju Vulf.
Ova poznata imena postaju zivi junaci imaginacije u Borstinovoj prici o njihovom
naporu da svet stvore iznova: u Rableovim apsurdima, iluzijama Don Kihota,
Gibonovoj viziji propasti imperije, Balzakovim pricama o ljubavi i novcu,
Dikensovim o borbi i pobedi. Vidimo kako slikarstvo na zapadu iz zanatske
tradicije prelazi u Djotove intuicije, Leonardove vizije protkane naukom,
Moneove licne trenutke i Pikasove okrutne vizije. Muzika, nekada oblast
gregorijanskih korala, postaje Hajdnov sekularni svet koji treba da se dopadne
vladaocu, a onda postaje predstava namenjena javnosti kod Mocarta i Betovena i
opera koja oblikuje nacionalnu svest kod Verdija i Vagnera.
Svet stvaranja je epska istorija o neumornom ljudskom duhu.
|